AKTIVNOSTI

Umjesto u klupe – u Nin

Učenici 6.a, b i c razreda na terenskoj nastavi u Ninu

Umjesto u klupe – u Nin

Dana 5. prosinca učenici 6.a, b i c razreda u pratnji učiteljica Božene Mišić, Jolide Klarić te učitelja Stipe Mitrovića i Matea Ćurčije uputili su se na terensku nastavu u Nin. Svoje dojmove opisale su učenice Dorotea i Sabrina.

U ranim jutarnjim satima krenuli smo iz Zadra te za pola sata stigli u Nin. Prilazeći autobusom prema Ninu u vizuri grada vidjeli smo kako se s istočne strane nalazi solana, dok se sama stara jezgra grada Nina smjestila na poluotoku unutar pješčane lagune. Posjetili smo Solanu Nin, sve obišli uz pratnju ljubaznih domaćina.

Iz autobusa smo izašli na području antičke ninske luke i odmah ugledali kip kneza Branimira, djelo akademskoga kipara Josipa Poljana.

Knez Branimir (879. – 892.) izuzetno je važna povijesna ličnost za grad, u čije je vrijeme (879. godine) Hrvatska priznata kao zakonita država sa  središtem u Ninu.

Čuva nas knez Branimir

Do stare jezgre Nina došli smo južnim mostom koji spaja taj poluotočić s kopnom. Do grada je moguće doći jedino prelaskom preko jednoga od dvaju mostova izgrađenih u 16. st. ili kroz očuvana Donja i Gornja gradska vrata (16. – 18. st.).

Na ulazu u grad učiteljica povijesti Božena Mišić ispričala nam je o povijesti Nina. Utemeljilo ga je ilirsko pleme Liburni pod imenom Aenona. Tijekom povijesti Aenona je bila jako pomorsko i trgovačko središte te važna luka na istočnoj jadranskoj obali. Antička luka staroga Nina jedan je od najvećih i po nalazima najbogatijih lučkih prostora iz toga doba na istočnom Jadranu.

Donja gradska vrata – 16.st.

Prošavši kroz vrata kretali smo se glavnom rimskom gradskom ulicom (cardo maximus).

Posjetili smo crkvu i zvonik sv. Anselma čije ime nosi i župna crkva, a za vrijeme hrvatskih narodnih vladara i kasnije, bila je ninska katedrala. Sjeverno od crkve nalazi se poznati kip biskupa Grgura Ninskoga, rad autora Ivana Meštrovića, kojega smo, naravno, uhvatili za nožni palac i poželjeli želju.

Nakon obilaska crkve i znamenitoga kipa, posjetili smo jednu od najznačajnijih ninskih znamenitosti – crkvu Svetoga Križa, koja je važan spomenik crkvenoga graditeljstva, a datira iz 9. stoljeća.

Crkvica je zahvaljujući položaju prozora i kutu padanja svjetlosti svojevrsni kalendar pa se po sunčevim zrakama može odrediti točan datum suncostaja (solsticija) i ravnodnevnice (ekvinocija), što je na prvi dan ljeta polazište održavanja zanimljive manifestacije – Festivala sunca i svjetlosti.

Opčinjen njezinom ljepotom, poznati engleski arhitekt Thomas Jackson nazvao ju je najmanjom katedralom na svijetu. Oko crkvice nalaze se ostatci rimskih insula iz 2. stoljeća, koji su dijelili urbani prostor na pravilne blokove u kojem je živjelo građanstvo.

Obilaskom grada, posjetili smo još dvije značajne antičke ostavštine, ostatke foruma i rimske kuće. U zapadnom dijelu grada na položaju nekadašnjega rimskoga foruma nalaze se ostatci monumentalnoga rimskoga hrama, najvećega na istočnoj obali Jadranskoga mora.

On datira iz druge polovice 1. stoljeća poslije Krista, u vrijeme vladavine cara Vespazijana (69. – 79.), čije se ime nalazi na natpisu uklesanom na frizu s pročelja hrama.

U neposrednoj blizini foruma pronađene su mramorne skulpture rimskih careva, što ukazuje na postojanje carskoga kulta, a skulpture se danas nalaze u Arheološkom muzeju u Zadru. 

Nakon toga smo posjetili mjesto tzv. Banovac u blizini foruma s ostatcima luksuzne rimske kuće iz 2. stoljeća.

Rekonstrukcija hrama
Ostaci rimske kuće iz 2. stoljeća, Banovac

Naš posjet Ninu završio je obilaskom Muzeja ninskih starina u kojem smo vidjeli izloženu građu koja obuhvaća sva važnija povijesna razdoblja razvoja Nina, a svako od njih podijeljeno je u više tematskih cjelina te popraćeno bogatom arheološkom građom, tematskim i predmetnim legendama, rekonstrukcijama, maketama, fotografijama i tlocrtima. Predstavljeno je razdoblje pretpovijesti, rimsko razdoblje, ranokršćansko razdoblje, rani i kasni srednji vijek te podvodna arheologija i lapidarij.

Najvrjedniji nalazi koji se čuvaju u muzeju dva su originalna starohrvatska broda iz 11. stoljeća, poznata pod imenom Condura Croatica. Njihove replike vidjeli smo pri samom ulasku u grad s mosta koji spaja poluotok. U muzeju se nalazi i kopija krstionice kneza Višeslava, zatim mnogobrojni ostatci materijalne kulture iz prapovijesnoga, rimskoga, starokršćanskoga i starohrvatskoga života Nina. Osobiti su zanimljivo predstavljeni grobovi sa skeletnim ukopima.

Grob sa sakeletnim ukopom

Višeslavova krstionica (replika), original je u Arheološkom muzeju u Splitu
Condura Croatica

Prije kiše i našeg odlaska u Zadar, odigrala se i nogometna utakmica. Nakon učenja, malo i razonode.

Pobjeda!!!

Uredile: Dorotea Bistrić i Sabrina Zdrilić, 6. a razred

Foto: Bartulin, internet

%d blogeri kao ovaj: