ARHIVA

Intervju sa školskom psihologinjom Verom Šušić, Svako darovito dijete – priča za sebe

O temi Darovitost za Bartulin intervju je dala naša školska psihologinja Vera Šušić, stručni suradnik savjetnik

Svako darovito dijete – priča za sebe

Kad smo se odlučili za temu broja Darovitost, nekako nam je bilo najlogičnije pokucati na vrata naše školske psihologinje Vere Šušić ili kako je neki učenici razredne nastave znaju od milja nazvati “tetom Verom”. Ona pomaže mnogim našim učenicima i često nam razjasni neke situacije koje se zakompliciraju i riješi neke odnose koji se zamrse. Otkriva i darovite učenike naše škole i u tome je u školi najstručnija osoba.

 

Darovitost

Kako biste definirali darovitost?

Postoje različite definicije darovitosti. Jedna od njih, koja se meni sviđa, kaže da je darovitost sklop osobina, visoko natprosječnih općih ili specifičnih sposobnosti, visokoga stupnja kreativnosti i motivacije koji darovitima omogućava razvijanje izvanrednih kompetencija i dosljedno postizanje izrazito natprosječnih postignuća i/ili uradaka u jednome ili više područja. Dakle, da bismo nekoga smatrali darovitim nije dovoljno da posjeduje samo visoko natprosječne sposobnosti, nego je potrebno da ta osoba bude i kreativna, te motivirana za postizanje natprosječnih uradaka. Da bi se potencijalna darovitost razvila u produktivnu darovitost, osim prirođenih dispozicija, važni su i okolinski činitelji (obitelj, škola, šira sredina), te osobni činitelji (motivacija i osobine ličnosti).

Može li se biti darovit u samo jednom području ili više njih?

Darovito dijete može biti darovito u samo u jednom području, npr. u području nekih specifičnih sposobnosti kao što su glazbene ili likovne sposobnosti, a može biti darovito i u više područja darovitosti. Svako darovito dijete je priča za sebe i ima specifičan splet sposobnosti i osobina.

Prof. Željko Rački koji se bavi temom darovitosti jednom je prilikom rekao: „Darovitost nije DATOST, već nešto na što se može utjecati.“ Što o tome mislite?

To znači da na razvoj sposobnosti utječu ne samo urođene dispozicije, već i okolinski uvjeti u kojima dijete živi (poticajna obitelj, škola, izvanškolske aktivnosti), te osobine ličnosti. Od osobina ličnosti najveći značaj za razvoj darovitosti ima motivacija za rad koju primjećujemo u:

-specifičnim interesima darovitog djeteta – iskazivanje oduševljenosti nekim problemom i njegovim rješavanjem

-izričitoj usmjerenosti prema cilju u aktivnosti koja je predmet tog interesa – rade predano i uporno, marljivo i koncentrirano, s jasno izraženom željom da ostvare cilj koji su postavili

-iznimnoj radnoj energiji – satima mogu raditi na problemu koji ih zanima.

Otkrivanje darovitih

Kada se i kako u našoj školi otkrivaju/identificiraju daroviti učenici?

U našoj školi identifikacija darovitih učenika obavlja se krajem četvrtog razreda. U identifikaciji sudjeluju učitelji, učenici i psiholog. Učitelji ispunjavaju liste procjene za učenike koje smatraju darovitima. Učenici nominiraju učenike iz razreda za koje misle da su daroviti, a moguća je i samonominacija. Psiholog primjenjuje test inteligencije na svim učenicima četvrtih razreda.

Jesu li to također djeca s posebnim potrebama?

Tako je. Osim djece s teškoćama, prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, i daroviti učenici su učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Škola je dužna poticati darovite učenike te im organizirati dodatni rad prema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima.

Na koji se način radi s darovitima?

Ovo pitanje zahtijeva malo duži odgovor pa ću biti temeljita. Mogući pristupi radu s darovitima su:

Rad na projektu –  darovita djeca dobiju određeni zadatak ili ga sami biraju, samostalno ga izvršavaju, pri čemu im učitelj pomaže razrađenim podzadacima i stvaranjem povoljnih uvjeta za praktičnu provedbu odabrane aktivnosti.

Rad u maloj skupini  – kako bi darovita djeca naučila surađivati s drugom djecom na razne načine. U malim skupinama moguće je provoditi raznolike aktivnosti, npr.: uređenje zidnih panoa ili dijela škole, organiziranje zanimljivih rasprava itd.

Individualni rad – darovitoj djeci potrebno je povremeno proširivati osnovni program koji ostvaruju individualno ili u paru s drugim darovitim djetetom. Potrebno im je omogućiti rad na posebnim radnim listićima za darovite ili ih potaknuti da samostalno izrade neki materijal pomoću kojeg će nešto naučiti drugu djecu, da kreiraju igre, izmisle kvizove i sl.

Dodatna sredstva i materijali – darovitoj su djeci potrebna dodatna sredstva i materijali (knjige, radni listići za darovite, logičke i didaktičke igre i sl.), koji su zahtjevniji od uobičajenih sredstava i materijala u odgojno – obrazovnom radu.

Darovita djeca imaju potrebu za radom u obogaćenim i proširenim odgojno – obrazovnim programima.  Postoji više mogućnosti: širenje obrazovnog programa ili stvaranje novih, mentorski rad sa stručnjacima, grupe za darovite i sl.

Darovita djeca imaju potrebu za nezavisnošću u učenju. Darovitima je važno omogućiti samostalan rad i istraživanje.

Darovita djeca imaju potrebu za izazovima u kojima se može doživjeti i povremeni neuspjeh. Ovdje bi trebalo primijeniti strategiju postavljanja zadataka u blizinu krajnjih granica tzv. približnog razvoja.

Darovita djeca imaju potrebu za sudjelovanjem u širokim programima kojima se potiče cjelokupni razvoj. Ovu potrebu važno je zadovoljiti kako ne bi došlo do prebrze i preuske specijalizacije, što bi kasnije moglo ugroziti razvoj ličnosti ili nekih drugih sposobnosti.

Možete li nam reći brojkom koliko je darovite djece u našoj školi? Koliko je i općenito darovite djece u populaciji?

U našoj školi, od petog do osmog razreda, imamo identificirano 30 darovitih učenika. To su učenici visoko natprosječno razvijenih općih intelektualnih sposobnosti. Koliko je općenito darovite djece u populaciji, ovisi o tome koji kriterij uzimamo. Kada se radi o djeci, govorimo o potencijalnoj darovitosti te mnoge zemlje zahvaćaju veći broj djece (oko 10%) kako bi poticali njihov razvoj jer se djeca bolje razvijaju u obogaćenoj okolini. Ako govorimo o odraslima, darovitima se smatraju osobe s kvocijentom inteligencije iznad 130, a takvih ima 2,2% .

Potpora darovitim učenicima

Je li lako darovitoj djeci?

Među darovitom djecom postoje velike individualne razlike. Međutim, ono što darovitoj djeci često predstavlja problem jest neusklađenost intelektualnog razvoja s emocionalnim i socijalnim razvojem. Najčešće se najviše razviju u kognitivnom području, dok su u emocionalnom i socijalnom kao vršnjaci. Darovita djeca mogu imati teškoća i zbog previsokih (ili preniskih) očekivanja okoline, izrazito natjecateljskoga školskog okružja koje želi iskoristiti kapacitete darovitog učenika, nerealnih očekivanja okoline da na svim područjima budu natprosječno razvijeni, mogu biti izolirani ili čak zlostavljani od strane vršnjaka jer im izgledaju „čudno“ i sl.

Uspije li svako darovito dijete?

Jedan od mitova o darovitosti  je  i taj da će darovita djeca uspjeti u životu bez obzira pružali im mi posebnu potporu ili ne. Međutim, to nije točno. Teško će darovita djeca uspjeti bez potpore. Naročito se to odnosi na „neprimjetnu” darovitu djecu –  djecu koja su tiha, stidljiva, povučena, koja kao da se srame svoje darovitosti. Takva djeca prilagođavaju se djeci prosječnih sposobnosti i rade samo ono što se od njih traži jer se boje neprihvaćenosti i etiketiranja, te se trude da njihove sposobnosti ostanu neprimijećene.

Smatrate li da se naše obrazovanje mora više baviti darovitom djecom?

Rad s darovitom djecom prilično je zahtjevan za učitelje i trenutno najviše ovisi o entuzijazmu učitelja. U našim školama ne postoji sustavni rad s darovitim učenicima. Primjećujem da kod učitelja postoji interes i volja za rad s darovitim učenicima, ali im je potrebno više stručnog usavršavanja na tu temu, dijeljenja  iskustava i primjera dobre prakse. Prijedlog novog kurikuluma daje dobar okvir za sustavni rad s darovitim učenicima u svakoj školi, te se nadam da će kurikulum zaživjeti.

Imate li kakvih planova što se tiče rada s darovitom djecom u našoj školi?

Želja nam je proširiti potporu darovitim učenicima jačanjem kompetencija učitelja i stručnih suradnika, njihovim stručnim usavršavanjem vezano za uočavanje i identifikaciju darovitih učenika, izradu i primjenu individualiziranih programa za darovite učenike, te osmišljavanje i provedbu novih metoda i oblika rada s darovitim učenicima. Stoga smo se prijavili na natječaj za provedbu projekta  Poticanje rada s darovitom djecom i učenicima na predtercijarnoj razini koji se financira sredstvima Europskog socijalnog fonda. Nadamo se pozitivnom ishodu.

Hvala. I mi Vam želimo uspjeh.

 

Pripremila: Maja Benić, 7. razred

Foto: Bartulin

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

%d blogeri kao ovaj: